Bogumili - historija, umjetnost, kultura

U toku 1970-ih godina, Rudolf Kutzli je svoj pogled usmjerio prema jugoistoku Evrope i tamošnjim neobičnim kamenim spomenicima srednjeg vijeka. Najprije u pratnji svoje supruge, a povremeno i djece, na redovnim studijskim putovanjima počeo je intenzivno tragati za duhom i izrazom u kojem je ovo kamenje nastalo. I krajolici zapanjujuće ljepote tadašnje Jugoslavije redovno su bili dijelom njegovih narativa. Ali najviše je crtao neobične motive koje je nalazio na stećcima i trudio se da odgonetne njihov slikovni jezik na način na koji to prije njega nije uradio niko.

Tako je nastala ova knjiga, koja je objavljena 1977. godine u izdanju Urachhausa i odavno rasprodana. Micaela Sauber U tom smislu, Kutzlijevi zaključci dijametralno su suprotstavljeni onome što je u međuvremenu postalo naučni konsenzus u Bosni i Hercegovini i zemljama nekadašnje Jugoslavije, a to je tvrdnja da između stećaka i bogumilstva ne postoji nikakva veza. Upravo iz tog razloga ova knjiga do danas nije izgubila ništa od aktuelnosti: u najmanju ruku ona ostaje najsistematičnija i najelokventnija ekspozicija bogumilske interpretacije stećaka i, stoga, izuzetno značajan plod intelektualne i umjetničke tradicije kojoj su, između ostalih, pripadali i Arthur Evans, Aleksandar Solovjev, Mak Dizdar i Miroslav Krleža. Osim toga, knjiga Bogumili bogato je opremljena autorskim fotografijama i crtežima, pa njezina vrijednost leži i u Kutzlijevom osobnom umjetničkom izričaju. - Gorčin Dizdar